Statistički sažetak o Bugarskoj

preuzeto: THE WORLD FACTBOOK 

OSNOVNI PODACI: Zemlja Istočne Europe, gl. Grad Sofia (1 192 000 stanovnika). Bugari su bili središnje azijsko tursko pleme koji su se već u 7. st. spojili s lokalnim slavenskim stanovnicima i tako stvorili prvu bugarsku državu. Uslijedila su stoljeća borbe s Bizantskim carstvom, no godinama je Bugarska bila preplavljena Turcima. Sjeverna Bugarska postigla je autonomiju 1878. god., a sva Bugarska je postala neovisna 1908. god. Nakon dva svjetska rata, Bugarska je pala pod sovjetski utjecaj i postala Narodna Republika 1946. Komunizam je završio tek 1990. god. kada je Bugarska održala svoje prve višestranačke izbore te počela put političke demokracije i tržišne ekonomije, nastojeći suzbiti inflaciju, nezaposlenost, korupciju i kriminal. Od 2007. je u sastavu zemalja EU.

 – GEOGRAFIJA: Po veličini, Bugarska je 105 zemlja na svijetu (usp. RH koja je 127 na svijetu) s površinom od 110,879 kvadratnih kilometara (2 390 km kvadratna su vode, a ostatak je kopno). Graniči s Grčkom, Makedonijom, Srbijom, Rumunjskom i Turskom. Klima: hladne zime, suha ljeta. Teren:  većinom planine s nizinama na sjeveru i jugoistoku. Prirodni resursi: boksit, bakar, olovo, cink, ugljen, drvo, obradivo zemljište. Uporabljiva zemlja: obradivo zemljište (30%), stalni usjevi (2%), druga (68%). Izazovi za okoliš: potresi; zagađenje zraka iz industrijskih plinova; zagađene rijeke iz kanalizacije, teških metala, deterdženata; krčenje šuma; šumske štete od onečišćenja zraka i uslijed kiselih kiša, kontaminacija tla od teških metala iz metalurških postrojenja i industrijskih otpada.

 

STANOVNIŠTVO:

7. 037,935 mil. stanovnika (100. u svijetu; RH 123. u svijetu), većinom bugarske nacionalnosti

a) dobna struktura: 14% (0-14 god.), 67% (15-64 god.), 18,6% (iznad 65 god.)

b) stopa rasta stanovništva: -0,796% (225. u svijetu, RH 203. u svijetu)

c) stopa nataliteta: 9,2 rođenih na 1000 stanovnika (205. u svijetu, RH 199. u svijetu)

d) stopa mortaliteta: 14,32 umrlih na 1000 stanovnika (10. u svijetu, RH 30. u svijetu)

e) stopa smrtnosti majki na prorođaju: 11 smrti majke na 100000 novorođene djece (152. u svijetu, RH 142. u svijetu sa 17 smrti na 100000 novorođenih)

f) stopa smrtnosti novorođenčadi – 16/1000. (106. u svijetu, RH 173. u svijetu sa 6 smrti/1000)

g) stopa migracije: – 2,84 migranata na 1000 stanovnika (174. u svijetu, RH s 1,42% 45. u svijetu)

h) očekivano trajanje života – 73,84 god. (113. u svijetu, RH 82. u svijetu s 76 god.)
i) etničke grupe: 76% Bugara, 8% Turaka, 4% Roma, 10% ostali

j) urbanizacija: gradsko stanovništvo čini 71 % ukupnog stanovništva

            – religija: 89% pravoslavci, 8% muslimani, 2% ostali, 4% bez religije

            – jezik: bugarski 77%, turski 8%, romski 4%, ostali 11%

Zdravlje:

a) zdravstveni troškovi: 7,4% GDP (69. u svijetu, RH 60. u svijetu sa 7,8%)

b) djeca ispod 5 godina koja su neishranjena: 1,6% (116. u svijetu)

Obrazovanje:

a) obrazovni troškovi: 4,1% GDP (100. u svijetu, RH 75. u svijetu s 4,6%)

b) pismenost: 98,4%, u RH 98,8%

c) školski životni vijek: 14. god (u RH 14 god.)

           

– VLADA:

– Tip: Parlamentarna demokracija (RH parlamentarna demokracija)

– Grane vladavine: Izvršna – Predsjednik; Zakonodavna – Nacionalna skupština; – Sudska – sudovi

– Administrativne podjele: 28 provincija

GOSPODARSTVO:

– Bugarska je u vremenu od 2004-2008. god. (ulazak u EU!) postigla u prosjeku više od 6% godišnjeg rasta,

okarakteriziranog značajnim iznosima bankovnih kredita, potrošnje i izravnih stranih ulaganja.

Uzastopni napori vlade pokazali su opredijeljenost za ekonomske reforme i odgovorno fiskalno planiranje,

ali globalna kriza oštro smanjuje domaće potražnje, izvoz, priljev kapitala.

–  BDP je iznosio 5,5% u 2009. god., stagnirao u 2010., unatoč značajnom oporavku izvoza, a odrastao oko

2,2% u 2011. god.

– Unatoč tome što Bugarska ima povoljniji ulagački režim te niske poreze na dobit, značajni izazovi ostaju.

Ključni izazovi: Korupcija u javnoj upravi, pravosuđu, prisutnost organiziranog kriminala

 

GDP (paritet kupovne moći): 102,3 bilijuna$ (70. u svijetu, RH 79. u svijetu s 81 bilijunom),

a) stopa rasta GDP-a: 1,7% (164. u svijetu, RH 197. u svijetu s 0%)

b) GDP po glavi stanovnika: 13,800 $ (93. u svijetu, RH 66. u svijetu s 18,400$)

c) GDP po sektorima: poljoprivreda – 5%; industrija – 30%; usluge – 64%

Zapošljavanje:
a) Radna snaga (2011. god. – 2.465.000 mil. ljudi, 112. u svijetu, RH 125. u svijetu)

1) poljoprivreda –7%;

2) prerađivačka industrija i građevinarstvo – 35%;

3) usluge i trgovina – 57%.

b) Stopa nezaposlenosti: 9,6% (107. u svijetu, RH 158. u svijetu sa 17,7%)

 

Dohodak kućanstva ili postotak potrošnje: ispod 10% ima samo 2% kućanstva

GINI koeficijent (faktor nejednakosti) po distribuciji dohotka kućanstva (45.3, 40. u svijetu, a RH s 27 nalazi se na 125. mjestu u svijetu)

Ulaganja: 21% od GDP-a u Bugarskoj, a 20% u RH

Prihodi: Bugarska 18,06 $ bilijona, RH 30.13 $ bilijona

Troškovi: Bugarska 19,19 $ bilijona, RH 26.31 $ bilijona

Porez: 33,8% GDP-a, RH ima 47,2% GDP-a

Stopa inflacije: 4,2% (107. u svijetu, RH 32. u svijetu s 2,3% GDP-a )

Javni dug: 17,5% GDP-a (RH ima 43,9% GDP-a)

Vanjski dug: 46,84 $ bilijuna (59. u svijetu, RH 53. u svijetu s 66.3 $ bilijuna)

Agrikultura (proizvodi): povrće, voće, duhan, vino, pšenica, ječam, suncokret, šećerna repa, stoka

Industrija i stopa industrijskog rasta:struja, voda, plin, hrana, piće, duhan, strojevi i oprema, bazni metali, kemijski proizvodi, koks, naftni derivati, nuklearno gorivo. Stopa industrijskog rasta je 5,9% (55. u svijetu, RH je 146. u svijetu s 0,3%)

Izvoz-uvoz: izvoz 28 bilijuna, uvoz 31 bilijun

_______________________________________________________________________________________

Stopa stanovništva ispod linije siromaštva: 21,8% u 2008. god., 2012. god. 20,7% (EU, prosječna stopa siromaštva je 16,4%. Najsiromašnije su Latvija s 21,3%, Rumunjska 21,1%, Španjolska s 20,7% i Bugarska s 20,7% pa Hrvatska s 20,6%)

40% stanovništva se nalazi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (EU 27-23%)

Bugarska je najsiromašnija europska zemlja

najveći rizik od siromaštva imaju:

a) dob: 21% 0-15 god., 13% 16-64. god., 15% iznad 64 god.

b) spol: 16% žene, 13% muškarci

c) nezaposleni: 44%, umirovljenici 15,5%

d) domaćinstva: s djecom 17%, bez djece 13%

 

 

Svjetska zdravstvena organizacija: (2010.)

a) očekivano trajanje života je 74 god. (globalni prosjek je 68. god.)

b) smrt novorođenčadi od rođenja do 1 god. života: 11/1000

c) smrt djece do 5 godina: 13/1000 (globalni prosjek je 57/1000), pada taj prosjek od 1965.

            d) smrt odraslih (15-60 god.): 146/1000 (globalni prosjek je 176/1000)

            e) smrt majki tijekom porođaja: 11/100 000 (globalni prosjek je 210/100 000)

            f) uzroci smrti novorođenčadi: pneumonija, prerani porod, ostale bolesti

g) radna snaga u zdravstvu: liječnika 371/100 000, medicinskih sestara 47/10 000

h) rizični faktori za odrasle: krvni tlak, uporaba duhana

i) zdravstveni troškovi: 6,9% GDP-a

Opis: zdravstveni sistem je demokratski, liberaliziran i orijentiran tržištu, ali pati od supstancijalnih slabosti (razlike u zdravstvenom statusu ljudi iz urbanih i ruralnih područja, neefikasan pristup zdravstvenim uslugama, ekonomski nestabilan sustav gdje su bolnice nedovoljno plaćene,a cijene se ne mjere prema realnim troškovima, mnogi nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem), neformalna plaćanja u zdravstvu, korupcija…

Uzroci siromaštva: dugo vrijeme pod komunističkim režimom (do 1990.god.), korupcija u javnoj upravi, pravosuđu, prisutnost organiziranog kriminala, točka transporta droge iz Azije i Južnoameričkih zemalja, visoka stopa inflacije,veliki vanjski dug, niži troškovi za obrazovanje, potresi, zagađenje zraka iz industrijskih plinova, zagađene rijeke iz kanalizacije, teških metala, deterdženata, krčenje šuma, šumske štete od onečišćenja zraka i uslijed kiselih kiša, kontaminacija tla od teških metala iz metalurških postrojenja i industrijskih otpada, niske mirovine, slab socijalni sustav, globalna ekonomska kriza (15% niže plaće, 16%smanjenje broja radnih sati, 6,3% gubitak poslova, raskoraci u dohocima kućanstava tj. 30% manji dohodak), zdravstveni deficiti (niski javni zdravstveni troškovi, a visoki privatni zdravstveni troškovi – 40%,nisko očekivanje trajanje života, veliki postotak umrle novorođenčadi, otežan pristup zdravstvenoj skrbi u ruralnim predjelima), niska razina ekonomske aktivnosti stanovnika, niska stopa zaposlenost i visoka nezaposlenosti, osobe bez obrazovanja ili sa zastarjelim znanjima nisu kompetitivni, velike regionalne razlike, tromost bugarskog tržišta rada (neusklađenost ponude i potražnje), starenje stanovništva…

 

Pokušaji prevladavanja siromaštva: dodatni poslovi, štednja i posuđivanje novaca, neformalni transferi, socijalne pogodnosti (dječji doplatak, minimalni dohodak, doplatak za grijanje), povećani iznosi mirovina, veći pristup tržištu rada, efikasniji zdravstveni sistem povezan s kvalitetom skrbi, manji privatni zdravtsveni troškovi,

  

MEĐUNARODNA PROBLEMATIKA: Ne postoji međunarodna problematika. Ipak, Bugarska je točka glavnog europskog prekrcaja azijskog heroina i, u manjoj mjeri, južnoameričkog kokaina za europsko tržište; ograničen proizvođač kemikalija; ranjiva na pranje novca zbog korupcije, organiziranog kriminala.