Statistički sažetak o Paragvaju

preuzeto: U.S. DEPARTMENT OF STATE

 OSNOVNI PODACI: Zemlja Južne Amerike, gl. Grad Asuncion (1 977 000 stanovnika). Paragvaj je postigao svoju neovisnost od Španjolske 1811. god. i od tada sudjelovao u tri rata (između Paragvaja, Argentine, Urugvaja, s Bolivijom te bio pod vojnom diktaturom Alfreda Stroessnera do 1989. god.). Tijekom Stroessnerove 35-godišnje vladavine, političke slobode su bile teško ograničene, a protivnici režima bili su sustavno šikanirani i proganjani u ime nacionalne sigurnosti i antikomunizma te je Paragvaj postao progresivno izoliran od svjetske zajednice.

 – GEOGRAFIJA: Po veličini, Paragvaj je 60 zemlja na svijetu (usp. RH koja je 127 na svijetu) s površinom od 406,752 kvadratnih kilometara (9 400 km su vode, a ostatak je kopno). Graniči s Argentinom, Bolivijom i Brazilom. Klima: umjerena suptropska, značajnije oborine u istočnim dijelovima. Teren:  travnate ravnice i šumoviti brežuljci istočno od Rio Paraguay; Gran Chaco regija zapadno od Rio Paraguay uglavnom niska, močvarne ravnice u blizini rijeke. Prirodni resursi: hidroenergija, željezne rude, drvo, mangan, vapnenac. Uporabljiva zemlja: obradivo zemljište (7,47%), stalni usjevi (0,24%), druga (92,29%). Izazovi za okoliš: krčenje šuma, zagađenje vode i zraka, neodgovarajuća sredstva i područja za odlaganje otpada predstavljaju rizik za zdravlje mnogim urbanim stanovnicima, gubitak močvara.

 – STANOVNIŠTVO:

6. 541, 591 mil. stanovnika (103. u svijetu; RH 123. u svijetu), većinom paragvajske nacionalnosti

a) dobna struktura: 27% (0-14 god.), 66% (15-64 god.), 6,5% (iznad 65 god.)

b) stopa rasta stanovništva: 1,256% (93. u svijetu, RH 203. u svijetu)

c) stopa nataliteta: 17,22 rođenih na 1000 stanovnika (118. u svijetu, RH 199. u svijetu)

d) stopa mortaliteta: 4,59 umrlih na 1000 stanovnika (199. u svijetu, RH 30. u svijetu)

e) stopa smrtnosti majki na prorođaju: 99 smrti majke na 100000 novorođene djece (74. u svijetu, RH 142. u svijetu sa 17 smrti na 100000 novorođenih)

f) stopa smrtnosti novorođenčadi – 23/1000. (87. u svijetu, RH 173. u svijetu sa 6 smrti/1000)

g) stopa migracije: – 0,08 migranata na 1000 stanovnika (119. u svijetu, RH s 1,42% 45. u svijetu)

h) očekivano trajanje života – 76,4 god. (75. u svijetu, RH 82. u svijetu s 76 god.)
i) etničke grupe: 95% miješanog podrijetla iz Španjolske i Indije (mestizo)

j) urbanizacija: gradsko stanovništvo čini 61% ukupnog stanovništva

            – religija: 89% katolika, protestanata i sličnih denominacija

            – jezik: španjolski (većinom za poslovnu komunikaciju) i Guarani (90% populacije)

Zdravlje:

a) zdravstveni troškovi: 7,1% GDP (74. U svijetu, RH 60. u svijetu sa 7,8%)

b) glavne infektivne bolesti: srednji stupanj rizika, bakterijski proljevi, visoko patogeni H5N1 ptičja gripa je identificirana u ovoj zemlji, ona predstavlja zanemariv rizik s iznimno rijetkim slučajevima

Obrazovanje:

a) obrazovni troškovi: 4% GDP (103. u svijetu, RH 75. u svijetu s 4,6%)

b) pismenost: 94%, u RH 98,8%

c) školski životni vijek: 12 god (u RH 14 god.)

           

– VLADA:

– Tip: Ustavna Republika (neovisnost od 1811. god, a ustav donesen 1992. god., RH parlamentarna

demokracija)

– Grane vladavine: Izvršna – Predsjednik; Zakonodavna – Senat i Zastupnički dom; – Sudska – Vrhovni sud

pravde.

– Administrativne podjele: 17 odjela, jedan glavni grad

GOSPODARSTVO:

Kopneni dio Paragvaja ima tržišno gospodarstvo koje se odlikuje velikim neformalnim sektorom, s   izvozom uvezene robe široke potrošnje u susjednim zemljama, kao i s aktivnošću tisuću mikropoduzetnika i urbanih uličnih prodavača.

– Veliki postotak stanovništva, posebno u ruralnim područjima, žive od poljoprivredne djelatnosti, često na

egzistencijalnoj osnovi. Zbog velikog utjecaja neformalnog sektora, teško je dobiti točne ekonomske mjere.

– Paragvaj je šesti po veličini proizvođač soje u svijetu.  

– Od 1980. god. stagnira realni dohodak po stanovniku.

Gospodarstvo ubrzano raste između 2003 i 2008. god., u rastućoj svjetskoj potražnji za robama iz

Paragvaja. (Suša u 2008. god. usporila gospodarstvo)

– Vladinim mjerama poticaja rast gospodarstva bio 15% u 2010. god., ali je usporen na 6% u 2011. god.

kada je poticaj oslabio.

– Politička neizvjesnost, korupcija, ograničen napredak u strukturnim reformama te manjkava infrastruktura su glavne prepreke rastu.

 

GDP (paritet kupovne moći): 35,8 bilijuna$ (105. u svijetu, RH 79. u svijetu s 81 bilijunom),

a) stopa rasta GDP-a: 3,8% (101. u svijetu, RH 197. u svijetu s 0%)

b) GDP po glavi stanovnika: 5,500 $ (147. u svijetu, RH 66. u svijetu s 18,400$)

c) GDP po sektorima: poljoprivreda – 23%; industrija – 18%; usluge – 58%

Zapošljavanje:
a) Radna snaga (2011. god. – 3.085.000 mil. ljudi, 102. u svijetu, RH 125. u svijetu)

1) poljoprivreda – 26%;

2) prerađivačka industrija i građevinarstvo – 18%;

3) usluge i trgovina – 55%.

b) Stopa nezaposlenosti: 6,6% (72. u svijetu, RH 158. u svijetu sa 17,7%)

c) Stopa nezaposlenosti od 15-24 god.: 11,8% (92. u svijetu, RH  45. u svijetu s 21,9%)

 

Dohodak kućanstva ili postotak potrošnje: ispod 10% ima samo 1% kućanstva

GINI koeficijent (faktor nejednakosti) po distribuciji dohotka kućanstva (53.2, 14. u svijetu, a RH s 27 nalazi se na 125. mjestu u svijetu)

Ulaganja: 17% od GDP-a u Paragvaju, a 20% u RH

Prihodi: Paragvaj 4,531 $ bilijona, RH 30.13 $ bilijona

Troškovi: Paragvaj 4.422 $ bilijona, RH 26.31 $ bilijona

Porez: 21,3% GDP-a, RH ima 47,2% GDP-a

Stopa inflacije:8,3% (174. u svijetu, RH 32. u svijetu s 2,3% GDP-a )

Javni dug: 13,7% GDP-a (RH ima 43,9% GDP-a)

Vanjski dug: 5.33 $ bilijuna (112. u svijetu, RH 53. u svijetu s 66.3 $ bilijuna)

Agrikultura (proizvodi): pamuk, šećerna trska, soja, kukuruz, pšenica, duhan, manioka (tapioka), voće, povrće, govedina, svinjetina, jaja, mlijeko, drvo

Industrija i stopa industrijskog rasta: šećer, cement, tekstil, pića, proizvodi od drveta, čelika, metalne, elektrotehnika. Stopa industrijskog rasta je 6,5% (49. u svijetu, RH je 146. u svijetu s 0,3%)

Izvoz-uvoz: izvoz 10 bilijuna, uvoz 12 bilijuna

_______________________________________________________________________________________

Stopa stanovništva ispod linije siromaštva: 34,7% u 2010. god., (RH 18%)

Country

1997

2000

2001

2005

2008

2009

2010

Paraguay

32

36

36

32

19.4

18.8

34.7

 

– Stopa stanovnika koji žive niže od 1,25$ na dan

Country

1990

1995

1998

1999

2001

2002

2010

Paraguay

1.0

11.5

13.0

14.2

11.1

15.8

7.2

 

Ekstremno siromaštvo pojedinaca u urbanim sredinama (2008. iznosi 11.5%, 2010. iznosi 10,3%), umjereno siromaštvo (2008. iznosi 33,7%, a 2010. iznosi 24.7%),

Ekstremno siromaštvo pojedinaca u ruralnim sredinama (2008. iznosi 18,3%, 2010. iznosi 32,4%), umjereno siromaštvo (2008. iznosi 32,7%, 2010. iznosi 48,9%)

 

LINIJE SIROMAŠTVA:

– 2010. god. oni koji imaju manje od 1,25 $ na dan: 7,2%

– 2010. god. oni koji imaju manje od 2.5 $ na dan: 18,4%

– 2010. god. oni koji imaju manje od 4 $ na dan: 32%

 

– Siromaštvo u Južnoj Americi je visoko. Sve zemlje u Južnoj Americi uvelike su pogođene siromaštvom u određenoj mjeri. Zemlje koje imaju najviše stope su Kolumbija, Bolivija, Paragvaj i Ekvador Sve ove zemlje pokušavaju smanjiti siromaštvo, s različitim stupnjevima truda i uspjeha. Međutim, u posljednjih nekoliko godina najviše južnoameričkih zemalja doživio je veliki gospodarski rast. Zahvaljujući ovom poboljšanju u gospodarstvu, većina južnoameričkih zemalja se trudi smanjiti siromaštvo i poboljšati kvalitetu života ljudi. Gradi se nova infrastruktura, više se troši na obrazovanje.

– Postoji mnogo različitih razloga zašto veći dio populacije neke zemlje može biti u siromaštvu nego u drugima, a tu su i niz faktora koji mogu objasniti siromaštvo u Južnoj Americi. Svaka zemlja ima svoje unutarnje probleme, što dovodi do njihovog velikog postotka siromaštva.

– U Paragvaju 50% stanovništva je siromašno i 4% vrlo loša živi, po nacionalnim anketama. Udio stanovnika Paragvaja koji žive u apsolutnom siromaštvu iznosi 10,3%.

– Problemi povezani sa siromaštvom koje ova zemlja ima su: migracija, jezik te ne postojeći standardni sustav socijalne skrbi. Uvjeti za vodu i kanalizaciju su slabi, a to dovodi do nehigijenskog i nezdravstvenog načina života.

Svjetska zdravstvena organizacija: (2010.)

a) očekivano trajanje života je 74 god. (globalni prosjek je 68. god.)

b) smrt novorođenčadi od rođenja do 1 god. života: 21/1000

c) smrt djece do 5 godina: 25/1000 (globalni prosjek je 57/1000)

            d) smrt odraslih (15-60 god.): 134/1000 (globalni prosjek je 176/1000)

            e) smrt majki tijekom porođaja: 99/100 000 (globalni prosjek je 210/100 000)

            f) uzroci smrti novorođenčadi: prerani porod, kongenitalne anomalije, ostale bolesti

g) radna snaga u zdravstvu: liječnika 1,11/1000

h) rizični faktori za odrasle: krvni tlak, uporaba duhana

i) zdravstveni troškovi: 5,9% GDP-a (javni), 63,6% su privatni troškovi

 

Uzroci siromaštva: slabi higijenski uvjeti za vodu i kanalizaciju, nedovoljne obrazovne mogućnosti i obrazovne institucije (vjerojatnost siromaštva za one koji su završili samo OŠ je dvostruko veća od onih koji su završili srednju školu), nehigijenski uvjeti na ruralnim područjima, velika razlika između najniže i najviše klase, slaba socioekonomska mobilnost, prodaja i transport droge, oružja, ekstremističke organizacije, samo 15% ljudi sa ruralnih područja ima pristup vodi, a samo 42% ima pristup medicinskoj skrbi, radnici primaju niske plaće, diktatura Alfreda Stroessnera, komercijalizacija poljoprivrede, rast populacije i migracije u urbana središta (migranti imaju 60% veću vjerojatnost siromaštva od onih koji ne migriraju), žene su većinom domaćice, jezik (ponajviše Guarani, jednojezični Guarani govornici imaju 50% veću vjerojatnost od siromaštva nego jednojezični govornici španjolskog jezika), manjak pristupa osnovnim službama i socijalnim uslugama, spolna diskriminacija (žene zarađuju 57% manja primanja, različito se gledaju u obrazovanju, niski porezi, kontrole cijena nisu učinkovite, niski troškovi za socijalni sektor, visoka smrtnosti majki pri porođaju, kvaliteta sekundarnog obrazovanja je loša, neformalna ekonomija

 

 MEĐUNARODNA PROBLEMATIKA: Paragvaj je nesređena regija, gdje na konvergenciji granice između Argentine-Brazila-Paragvaja postoji međuprostor pranja novca, krijumčarenja, prodaje oružja i ilegalnih narkotika te prikupljanja sredstava za ekstremističke organizacije. Paragvaj je ujedno i glavni proizvođač nedopuštene droge kanabisa te sjedište prijevoza droge za druge zemlje.


– U međuvremenu, američka Agencija za međunarodni razvoj (USAID), pruža tehničku pomoć Paragvaju u oblasti demokracije i upravljanja, gospodarskog rasta, zdravlja i okoliša. USAID podupire demokraciju i dobro upravljanje kroz usku suradnju sa sudačkom granom i organizacijama civilnog društva u jačanju mehanizama koji detektiraju i sprječavaju korupciju. USAID pruža potporu malim i srednjim poduzećima u Paragvaju za povećanje prodaje i smanjenje siromaštva kroz otvaranje novih radnih mjesta, s naglaskom na ruralnim proizvođačima. USAID-ov zdravstveni program podržava Vladu Paragvaja u njenom predanju za poboljšanjem zdravstvenog sustava, smanjenje korupcije, i poboljšanje pristupa osnovnim zdravstvenim uslugama za sve građane. U odgovoru na sve veći broj izazova u očuvanju okoliša, uključujući i masovno krčenja šuma i prijetnje slatkovodnih resursa i biološke raznolikosti, USAID radi s različitim interesnim skupinama da se formiraju savezi i mobiliziraju dodatni resursi za potporu održivog upravljanja ključnim i specifičnim ranjivim područjima u Paragvaju. Ukupan iznos programa bio je 11.287.000 dolara u fiskalnoj godini 2010, a 5,5 milijuna dolara u 2011.